ŠTA JE AKUTNA UPALA ŽDRIJELA? Akutni tonzilofaringitis (akutna upala ždrijela) se javlja kod osoba oba pola i svih životnih doba, ali najčešće obolijevaju djeca uzrasta od 5 do 15 godina. Prenosi se bliskim kontaktom kao kapljična infekcija, pa pogodnost za širenje infekcije predstavljaju skupovi u zatvorenom prostoru. Hladno vrijeme koje navodi ljude da češće borave i da se druže u zatvorenom prostoru je razlog da se kod nas ovo oboljenje najčešće javlja u kasnu jesen i ranu zimu.
KO UZROKUJE AKUTNU UPALU ŽDRIJELA? Akutna upala ždrijela je posljedica infekcije različitim uzročnicima: virusima, bakterijama, gljivicama, pa čak i parazitima. Najčešće se u kliničkoj praksi sreće klinička slika uzrokovana virusima i bakterijama, prvenstveno streptokokom, od kojih je najznačajniji Streptococcus pyogenes ili beta- hemolitički streptokok grupe A (GABHS). GABHS je uzročnik 5-20%, a tokom epidemije i 40% svih tonzilitisa. Pored grupe A beta hemolitičkog streptokoka akutnu upalu ždrijela mogu izazvati i beta hemolitički streptokoki grupa C i G. Grupa A beta hemolitičkog streptokoka je od posebne važnosti, jer može kao posljedicu dati kod nekih osoba reumatsku groznicu. Reumatska groznica je zapaljensko oboljenje koje nastaje 2-3 nedjelje nakon preležane upale ždrijela uzrokovane isključivo grupom A beta hemolitičkog streptokoka. Smatra se da do ovog oboljenja dolazi usljed usmjeravanja na sopstveno tkivo antitijela stvorenih na GABHS. Manifestacije mogu biti različite: upala krupnih zglobova koja prolazi bez posljedica, upala srčanog mišića praćena trajnim oštećenjem obično mitralne valvule i nastankom stečene srčane mane, pojava crvenila na koži u vidu prstenova ili pojava nevoljnih pokreta.
KOJI SU SIMPTOMI AKUTNE UPALE ŽDRIJELA? Simptomi streptokokne i virusne upale grla se često preklapaju, iako postoje simptomi koji su više karakteristični za streptokoknu upalu te simptomi specifičniji za virusnu upalu. Bakterijska infekcija ždrijela je svojstvena djeci starijoj od 3 godine. Obično je praćena temperaturom od preko 38°C, otokom i bolom limfnih žlijezda prednje lože vrata i otokom krajnika kao i pojavom skrama na njima, uz otsustvo kašlja. Za pravilan izbor terapije najvažnije je odrediti da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Oslanjanjem na kliničku sliku propustiće se otkriti 25-50% slučajeva tonzilofaringitisa uzrokovanih GABHS-om.
KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA? Bakteriološko ispitivanje brisa grla kultivacijom je najjeftiniji i najprecizniji metod mikrobiološke dijagnoze, jer omogućava otkrivanje bakterijskih uzročnika tonzilitisa, prije svega beta hemolitičnih streptokoka. Postoje i brzi testovi za otkrivanje GABHS, čija je prednost u brzini, ali bi negativan rezultat dobijen ovim testom trebalo potvrditi kultivacijom, jer ne mogu da otkriju svaki GABHS (otkriće oko 70% GABHS dijagnostikovanih kultivacijom). Uzimanje brisa grla treba obaviti sa pojavom prvih simptoma, prije davanja antibiotske terapije. Pozitivan nalaz bakteriološke kulture brisa ždrijela na GABHS čini dijagnozu streptokoknog tonzilofaringitisa vjerovatnom, no negativan nalaz ipak ne isključuje tu dijagnozu. Poslije preležane bolesti kontrolni bris grla se uzima samo osobama koje su već imale atak reumatske groznice.
KAKO SE LIJEČI? Kako su akutni tonzilofaringitisi najčešće su virusne etiologije pacijentima se preporučuje mirovanje i simptomatska terapija. Često je adekvatna analgezija sve što je potrebno. Paracetamol, kao analgoantipiretik, je prvi lijek izbora. Jedini bakterijski uzročnik za koji je indikovana antibiotska terapija je GABHS. U slučaju tonzilofaringitisa uzrokovanih beta hemolitičkim streptokokama gr. C i G, antibiotska terapija je indikovana samo izuzetno, u slučaju teške kliničke slike i tokom trajanja epidemije. Penicilin je lijek izbora u liječenju streptokoknog tonzilofaringitisa, jer je antibiotik uskog spektra, dokazane efikasnosti i neškodljivosti. U slučaju preosjetljivosti na penicilin, daju se drugi antibiotici (azitromicin, na pr.).
Prof.dr. Gordana Mijović
Institut za javno zdravlje, Podgorica Crna Gora
