Holesterol je tvar nalik vosku koja predstavlja gradivnu komponentu svih stanica našeg organizma. Ona je izvor za nastanak mnogih drugih vitalnih supstanci, uključujući neke hormone. U tijelu se prenosi putem krvi u formi lipoproteina, koji sadrže još i trigliceride, poseban tip proteina zvanih apoproteini i fosfolipide. Ateroskleroza je sporo napredujuća bolest gdje se holesterol iz krvi nakuplja na zidovima krvnih žila koje odvode krv iz srca (arterije). Ovo dovodi do sužavanja ili čak začepljavanja krvnih žila.
Šta je holesterol?
Holesterol je tvar nalik vosku koja predstavlja gradivnu komponentu svih stanica našeg organizma. Ona je izvor za nastanak mnogih drugih vitalnih supstanci, uključujući neke hormone. Holesterol nastaje u jetri, ali se u određenoj količini u organizam unosi i hranom. Razgradnjom holesterola u jetri nastaju žučne kiseline, koje se luče u probavni trakt. Žučne kiseline su neophodne za varenje masti iz hrane unesene u organizam.
Holesterol je netopiv u vodi. U tijelu se prenosi putem krvi u formi lipoproteina, koji sadrže još i trigliceride, poseban tip proteina zvanih apoproteini i fosfolipide. Postoje dva tipa lipoproteina:
- štetni lipoproteini (lipoproteini niske gustoče-LDL, lipoproteini vrlo niske gustoće-VLDL, VLDL rezidue), koji su odgovorni za nakupljanje holesterola na zidovima krvnih žila i
- korisni lipoproteini (lipoproteini visoke gustoče- HDL) koji uklanjaju holesterol sa zidova krvnih žila.
Kada su povišene vrijednosti holesterola u krvi?
Kada su vrijednosti holesterola u krvi visoke (hiperholesterolemija), on se počinje nakupljati na zidovima krvnih sudova . Hiperholesterolemija je jedan od najvažnijih faktora rizika za brzi razvoj ateroskleroze.
Postoji nekoliko faktora koji mogu dovesti do povećanja vrijednosti holesterola u krvi, kao što su preobilna ishrana, neke bolesti (npr. diabetes, bolesti štitne žlijezde) i neki lijekovi. Izuzetno teška hiperholesterolemija je rezultat genetskog nasljeđa. Ovaj tip hiperholesterolemije može rezultirati sa fatalnim infarktom miokarda, čak i u djetinjstvu.
Količina holesterola u organizmu je pod stalnom kontrolom. Njegovo nastajanje i eliminacija iz tijela su kod zdravih ljudi regulirani tako da ne dolazi do njegove akumulacije u organizmu. Cilj regulcije je između ostalog imati i što niže vrijednosti štetnih lipida i što više vrijednosti HDL holesterola u krvi.U nekim stanjima (dislipidemije), urođenim ili stečenim, regulacija stvaranja i eliminacija holesterola je narušena, što rezultira povišenjem njegovih vrijednosti u krvi.
Ciljnje vrijednosti holesterola u krvi su:
- Ukupni holesterol: Niži od 5 mmol/L
- LDL holesterol: Niži od 3 mmol/L
- Trigliceridi: Niži od 1.7mmol/L
- HDL holesterol: Viši od 1 mmol/L kod mučkaraca Viši od 1,2 mmopl/L kod žena
Ciljne vrijednosti holesterola u krvi kod pacijenata sa kardiovaskularnom bolešću, diabetesom ili značajno povišenim vrijednostima lipida su čak i niže:
- Ukupni holesterol od 4.5 mmol/L ili 4mmol/L ako je to moguće,
- LDL holesterol niži od 2.5 mmol/L ili 2 mmol/L ako je to moguće.
Da li je opasno imati niske vrijednosti holesterola u krvi?
Do sada nijedna studija nije pokazala sa vrlo niske vrijednosti holesterola mogu predstavljati rizik za zdravlje.
Kod novorođenčati, za vrijeme vrlo brzog rasta i razvoja, vrijednosti holesterola su vrlo niske.
Česta greška kod bolesnika je da prekinu liječenje nakon sniženja vrijednosti holesterola lijekovima.
Da li znate svoje vrijednosti holesterola u krvi?
Korisno je da svaka odrasla osoba zna svoje vrijednosti holesterola u krvi. Ako je vrijednost holesterola normalna kontrola je potrebna svakih pet godina, a ako je visoka potrebne su puno češće kontrole, što treba dogovoriti sa porodičnim ljekarom. Češća kontrolna mjerenja su takođe potrebna kod odraslih osoba kod kojih postoji jedan ili više faktora za razvoj ateroskleroze.
Dislipidemije nisu rijedak metabolički poremećaj. Istraživanja su pokazala da veliki broj osoba preko 40 godina ima povišen holesterol. Ovo ukazuje da mnogi ljudi imaju nezdrav način života, jer se vrijednosti holesterola u krvi mogu efikasno smanjiti adekvatnom dijetom i redovnom fizičkom aktivnošću. U Finskoj npr, promjena načina života doprinijela je značajnom smanjenju broja stanovnika sa povišenim vrijednostima masti u krvi, što se primjetno odrazilo na smanjenje morbiditeta i mortaliteta zbog aterosklerotskih komplikacija.
Šta je ateroskleroza?
Ateroskleroza je sporo napredujuća bolest gdje se holesterol iz krvi nakuplja na zidovima krvnih žila koje odvode krv iz srca (arterije). Ovo dovodi do sužavanja ili čak začepljavanja krvnih žila. Ateroskleroza počinje u djetinjstvu i postepeno napreduje sa godinama. Uz holesterol, ove naslage sadrže različite stanice iz krvi i dubljih slojeva zidova krvnih žila. Kako proces napreduje, stvara se aterosklerotski plak. U ovako izmjenjenom krvnom sudu možemo naći upalne stanice koje otpuštaju materije koje otapaju njegovo vezivno tkivo. Ovo može dovesti do pucanja aterosklerotskog plaka i stvaranja ugruška, koji može djelomično ili potpuno začepiti krvni sud. Ateroskleroza se može pojaviti bilo gdje u tijelu, ali najčešće nastaje: u koronarnim arterijama gdje mže da uzrokuje infarkt miokarda; u arterijama koje krvlju snabdijevaju centralni nervni sistem, gdje može da uzrokuje moždani udar; i u arterijama nogu gdje može da uzrokuje propadanje tkiva (gangrene) cijele ili dijela noge.
Ateroskleroza je vrlo prisutna u Bosni i Hercegovini i predstavlja direktni ili barem indirektni uzrok gotovo polovine svih smrtnih slučajeva.Budući da ateroskleroza uzrokuje moždani udar i gangrenu noge, predstavlja jedan od vodećih uzroka nepokretnosti, naročito kod starijih osoba.
Brzo napredovanje ateroskleroze povezano je sa nekoliko faktora rizika. Na neki od njih ne možemo uticati (spol, starosna dob, nasljedna bolest), dok neke druge (visok krvni pritisak, diabetes, pušenje, fizička neaktivnost, gojaznost) možemo kontrolirati sa adekvatnim načinom života ili lijekovima. Neki lipoproteini, pogotovo oni sa visokim sadržajem holesterola, primjetno pojačavaju progresiju ateroskleroze. Holesterol je jedan od najopasnijih faktora rizika za brzu progresiju ateroskleroze. Što je više faktora rizika prisutno kod neke osobe, za nju/njega je veća opasnost od pojave aterosklerotskih komplikacija. Vrlo jer važno da otklonimo što je moguće više faktora rizika, ili da ih barem umanjimo (kontrola krvnog pritiska, diabetes, masnoće itd.). Da bi smo uspješno otklonili faktore rizika, moramo ih prije svega poznavati.
Možemo li smanjiti rizik snižavanjem vrijednosti holesterola?
Brojne studije su pokazale da snižavanjem vrijednosti holesterola u krvi značajno se usporava razvoj ateroskleroze i time smanjuje rizik od infarkta miokarda, moždanog udara i poremećaja arterijske cirkulacije u nogama. Ustanovljeno je da sniženje vrijednosti holesterola za 1% rezultira smanjenjem rizika od infarkta miokarda za 2.5%. Takođe dolazi do smanjenja rizika od moždanog udara i opstrukcije krvnih sudova nogu.
Mr.sci.dr.Faris Zvizdić, spec. kardiolog
