Katastrofalne poplave koja su zahvatila Bosnu i Hercegovinu prouzrokovale su patnju i bol ljudi, odnijele su brojne ljudske živote, pokrenule klizišta, razrušile domove, te nanijele ogromne štete, i onako slaboj, ekonomiji zemlje. Stotine hiljada ljudi je evakuisano iz svojih domova, od kojih se mnogi neće imati gdje vratiti nakon povlaćenja vode. Infrastruktura zemlje uključujući: vodosnabdijevanje, kanalizacionu mrežu, putni i željeznički saobračaj, elektrosnabdijevanje itd., u pojedinim dijelovima zemlje je oštećena ili potpuno uništena, što je dodatno otežalo život ljudi. Preko milion ljudi je ostalo bez vode, dovoljne količine hrane i lijekova.

U uslovima nedostatka higijenski ispravne vode i hrane, kao i neuslovnog smještaja velikog broja ljudi, postala je realna opasnosti od širenja različitih bolesti i izbijanja epidemija. Pred zdravstvene profesionalce je postavljen vrlo odgovoran zadatak, koji podrazumijeva procjenu i predviđanje mogućih infekcija, njihovu prevenciju, identifikaciju uzročnika bolesti i liječenje oboljelih.

U sadašnjem trenutku najveća opasnost po zdravlje ljudi predstavljaju bolesti koje se prenose zagađenom vodom i hranom, a potom zbog zajedničkog smještaja smještaja velikog broja ljudi u nehigijenskim uslovima. U narednom periodu, pored navedenih intenzivira se prijetnja od patogena koji uzrokuju bolesti ljudi i životinja, tzv. zoonoza. Pored navedenih bolesti, a uzimajući u obzir visoke temperature, treba očekivati i bolesti koje prenose insekti, posebno komarci i pješćane mušice.

KLINIČKE KARAKTERISTIKE BOLESTI

Klinički znaci i simptomi bolesti ovise o brojnim faktorima: vrsti uzročnika, broju bakterija, virusa, cisti i jaja parazita, količini bakterijskog ili gljivičnog otrova koji su uneseni u organizam, te imunitetu samog domaćina. Infekcija može proći bez posljedica ili ostaviti trajna oštećenja pojedinih organa ili organskih sistema. Prvi znaci bolesti mogu se javiti nekoliko sati nakon zaražavanja ili nakon nekoliko sedmica, pa čak i godina. Najkraći inkubacioni period (vrijeme bez znakova infekcije) imaju trovanja. Već nakon jedan do tri sata nakon unošenja hrane u koju je izlučen stafilokokni enterotoksin, dolazi mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu i proljeva. Mikotoksini mogu na različite načine štetiti ljudskom zdravlju jer osim bolesti uzrokovanih njihovom toksičnošću (mikotoksikoze), mogu biti karcinogeni, genotoksični i mutageni. Akutne mikotoksikoze, nastaju nakon unoštnja velike količine toksina i manifestuju se zavisno od vrste toksina sa se gubitkom apetita, povraćanjem, slabošću i pomućenom sviješću. U ljudi i životinja dolazi do nekroze jetrenih ćelija. U teškim slučajevima dolazi do smrti zbog teških krvarenja. Dugotrajno unošenje malih koncentracija mikotoksina može dovesti do hronične mikotoksikoze i nastanka karcinoma. Klinička slika bolesti uzrokovane bakterijama, virusima i parazitima, karakteristična je za svaku vrstu uzročnika.

VODA

Zagađena voda može sadržavati različite patogene mikroorganizme koji u organizam čovjeka ulaze preko probavnog trakta, dišnih puteva i kože. Piće takve vodi, ali i kupanje u njoj predstavljaju opasnost po zdravlje. Vodom se šire brojne bakterijske, virusne i parazitarne bolesti. Najznačajnije za našu zemlju su: virusni hepatitis A, poliovirus, trbušni tifus i paratifus, druge salmoneloze, bacilarna disenterija, leptospiroze, konjuktivitis, streptokokoze, amebijaza, đardijaza itd.

HRANA

Hrana može sadržavati različite infektivne agense (bakterije, viruse, parazite i gljive) i njihove toksine. Hrana, naročito ona bogata bjelančevima i ugljikohidratima je pogodna sredina za razmnožavanje bakterija. Kao posljedica konzumiranja kontaminirane hrane može nastati nastaje intoksikacija (trovanje), toksikoinfekcija (trovanje i infekcija), infekcija ili infestacija (naseljavanje parazita). Znaci i simptomi bolesti mogu se javiti za nekoliko sati ako je u pitanju trovanje ili nakon više dana ili nekoliko sedmica nakon infekcije. Najčešći patogeni mikroorganizmi koji se prenose hranom su bakterije: zlatni stafilokok, salmonela, ešerihija koli, (enteropatogena, enterohemoragična, enteroinvazivna, enterotoksična, enteroagregativna), kampilobakter, jersinija, klostridium perfrigens, listerija monocitogenes, šigela, brucela, koksiela (Q groznica), antraks, itd. Virusi koji se prenose hranom su virus hepatitisa A, norovirus i rotavirus. Među parazitima koji se mogu prenijeti hranom nalaze se trakavice (svinjska i goveđa trakavica), obli crvi (trihinela spiralis, velika i mala djećija glista) i jednoćelijski paraziti (toksoplasma, ameba i đardija).

BOLESTI KOJE PRENOSE INSEKTI

Mnogi insekti su poznati prenosioci zaraznih bolesti. Neki od njih, npr. muhe, prenose patogene mikroorganizme na nazaštićenu hranu, mehanički na svojim nožicama i krilima. Drugi insekti su biološki vektori u kojima se razvijaju patogeni mikroorganizmi i koji ih tokom hranjenja na ljudskom tijelu ubacuju u krv. U našoj zemlji od značaja su komarci koji prenose bolest zapadnog Nila, pješćane mušice koje prenose lišmaniozu i papataći groznicu, krpelji koji prenose lajmsku bolest i krpeljni encefalitis.

NEHIGIJENSKI SMJEŠTAJ

Bliski kontakt velikog broja ljudi u kolektivnim smještajima, bez uslova za održavanje higijene pogoduju širenju šuge, vašljivosti i crijevnih parazitoza posebno đardijaze i enterobijaze.

AKTIVNOSTI

U cilju spriječavanja nastanka infekcija potrebana je saradnja i aktivna angažovanost svih građana Bosne i Hercegovine, rukovođena zdravstvenim profesionalcima iz naše i drugih zemalja, kao i Svjetske zdravstvene organizacije. Prije svega potrebno je što hitnije ukloniti otpad iz kuća i naselja, uraditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Paralelno treba vršiti strogi nadzor nad higijenskom ispravnosti vode i hrane koja se dostavlja ugroženom stanovništvu, kao i pratiti zdravstveno stanje stanovništva.

Svaka osoba ponaosob, treba da vodi računa o svom zdravlju, da slijedi upute koje se daju vezane za upotrebu vode i hrane, a svaku promjenu treba da prijave za to zaduženim osobama, kako bi se na vrijeme mogao otkriti uzrok bolesti i spriječiti dalje širenje.

Zavod za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje „Nalaz“ stavlja na raspolagnaje svoje kapacitete za ispitivanje higijenske ispravnosti hrane, vode, površina, kao i za laboratorijsku dijagnostiku zaraznih i drugih bolesti.

Prof.dr. Mirsada Hukić