To što je rano proljeće, ne znači da se trebamo osjećati loše! Mnogi od nas sve svoje slabosti i tegobe u ovo doba godine pripisuju promjeni vremnena i činjenici da je iza nas duga zima u toku koje smo bili izloženi prehladama, infekcijama, stresnim situacijama, slabijim aktivnostima i manje raznovrsnoj ishrani. Svoju slabost i različite tegobe objašnjavaju padom imuniteta i očekuju da će sve ubrzo doći na „svoje“. Mogu biti u pravu, ali i ne moraju! Vrlo često se u osnovi ovakvih „proljetnih slabosti“ kriju ozbiljne bolest, koje treba na vrijeme otkriti i liječiti. Svaki pojedinac treba da je odgovoran za svoje zdravlje i to treba da mu je na prvom mjestu. Prije nego sto se odlučite za proljetno spremanje kuće, vrta, kola i sličnog, prekontrolišite svoje zdravlje. Jedino zdravi možete uraditi što god želite i bićete dobro došli svima!
U zavisnosti o starosti i spolu osobe preporučuju se različite laboratorijske analize.
PREPORUČENE LABORATORIJSKE ANALIZE ZA OSOBE OD 18-99 GODINA
Svaka odrasla osoba treba da uradi osnovne laboratorijske nalaze, uključujući: sedimentaciju, kompletnu krvnu sliku, glukozu u krvi, holesterol, trigliceride, transaminaze, ureu, kreatinin i urin. Ova jednostavna paleta analiza može da ukaže na različite patološke procese, koji se daljim pregledima mogu identifikovati i liječiti.
Brzina sedimentacije eritrocita (SE) može da bude ubrzana ili snižena. Ubrzana sedimentacija se nalazi u nekim fiziološkim stanjima, npr. u toku menstrualnog ciklusa i trudnoće kod žena. Međutim, povišena sedimentacija je obično znak patoloških stanja u organizmu kao što su: akutna ili hronična infekcija, upalni procesi, karcinomi, teške anemije, autoimune bolesti itd. Snižena brzina sedimentacije se nalazi kod alergijskih reakcija, upotrebe nekih lijekova, npr. acidosalicilna kiselina (aspirin), akutnog virusnog hepatitisa itd.
Pregledom krvne slike (KKS) određuje se broj erititrocita (crvena krvna zrnca), leukocita i limfocita (bijela krvna zrnca), trombocita (krvne ploćece), te se omogućava otkrivanje eventualnih oblika anemije i promjena u krvnim zrncima i ploćicama. U krvi se određuje i količina hemoglobina, kako bi se procijenila funkcija eritrocita. Ako se utvrdi anemija, pregled dodatno odrediti vrijednosti željza, TIBC i UIBC.
Normalne vrijednosti glukoze su u krvi su između 4,2 do 6 mml/L. ako se nađu povišene vrijednosti potrebno je uraditi dodatne pretrage kako bi utvrdilo eventualno postojanje dijabetesa.
Potrebno je pratiti vrijednosti triglicerida, ukupnog holesterola, te posebno HDL (tzv. dobrog) i LDL (tzv. lošeg) holesterola u krvi. Kada su vrijednosti triglicerida i holesterola u krvi visoke, on se počinje nakupljati na zidovima krvnih sudova. Hiperholesterolemija je jedan od najvažnijih faktora rizika za brzi razvoj ateroskleroze. Ateroskleroza dovodi do sužavanja ili čak začepljavanja krvnih žila, što za posljedicu ima infarkt, moždani udar, gangrenu nogu itd.
Transaminaze su jetreni enzimi, čije se vrijednosti povečavaju u toku različitih bolesti jetre. Povišene transaminaze su jedan od prvih pokazatelja virusnog hepatitisa. Osobe koje osječaju hroniči umor, a imaju povišene transaminaze, obavezno treba da urade markere hepatitisa i to HBs-Ag i HCV- At.
Porast vrijednosti uree i kreatinina u krvi su znak poremećaja rada bubrega. Biohemijski pregled urina, daje brojne informacije o radu bubrega, kao i stanju mokračnih puteva. Ako se u urinu nađu bakterije i leukociti, pregled treba proširiti urinokulturom. Urinokultura će identificirati uzročnika infekcije i njegovu osjetljivosti na antibiotike. Ako se u urinu nalaze eritrociti, to može biti znak bubrežnog kamenca i pijeska, ali može biti i posljedica postojanja infekcije, polipa i karcinoma.
PREPORUČENE LABORATORIJSKE ANALIZE ZA OSOBE STAROSTI PREKO 40 GODINA
Osobe starije od 40 godina treba svoj pregled da dopune sa testom na fekalno okultno krvarenje i tumorkim markerima.
Sa godinama se povečava rizik od razvoja tumora debelog crijeva i rektuma. Za rano otkrivanje ove vrste tumora važno je jednom godišnje uraditi test na fekalno okultno krvarenje, kojim se otkrivaju tragovi krvi u stolici. Anemija i tragovi krvi u stolici su alarm, koji ukazuje na razvoj karcinoma debelog crijeva.
Tumorski markeri su molekule koje se u većim koncentracijama, nego što je normalno, pojavljuju u krvi, mokraći i/ili tkivu bolesnika s određenim vrstama karcinoma. Najčešće se vrši testiranje na: karcinoembrijski antigen (CEA) – pozitivan kod karcinomom debelog crijeva; alfa-fetoprotein (AFP)- pozitivan kod hepatocelularnog karcinoma (karcinoma jetre), tumora zametnih ćelija testisa i jajnika, a rjeđe je povišen kod karcinoma gušterače, želuca, debelog crijeva i pluća; CA 125 – pozitivan kod karcinoma jajanika; CA 19-9 – pozitivan kod karcinoma želuca, debelog crijeva i gušteraće; CA 15-3 – pozitivan kod karcinoma dojke; itd.
Svi muškarci stariji od 50 godina trebaju da obave preglede kojim će utvrditi zdravlje prostate. Među ove preglede ubraja se i određivanje nivoa PSA (prostata specifičnog antigena) koji se određuje iz krvi. Povećane koncentracije PSA se nalaze kod oboljelih od karcinoma i do šest mjeseci prije kliničkih i drugih laboratorijskih nalaza, zbog čega se široko koristi u ranom otkrivanju bolesti. Vrijednosti PSA odgovara stadiju i volumenu karcinoma.
Cjenovnik za predložene analize:
Biohemijsko hematološki paket (SE, KKS, glukoza, urea, kreatinin, holesterol, transaminaze) 50KM
Pregled urina 5 KM
HDL holesterol 10 KM, LDL hol 5 KM
Tumor markeri: 35KM
CEA
Ca 125
Ca 19-9
Ca 15-3
AFP
Markeri za prostatu (PSA – Total, Free i Ratio) 70 KM
Željezo
Fe – 10 KM
Fe + TIBC,UIBC – 15 KM
Hepatitis markeri:
HbsAg – 25KM;
anti HCV – 36 KM
anti Hbs – 28 KM
anti Hbc – 28 KM
anti HAV 28 KM
Urinokultura 15 KM (3x Urinokultura) 40 KM,
